Dvadeset četiri hiljade poljubaca
je dodato u korpu
- Biografije autobiografije memoari
- Časopisi
- Članci intervjui
- Daroteka
- Drama
- Društvene nauke
- Enciklopedije
- Eseji
- Ezoterija
- Fantastika + horori
- Gastronomija
- Informatika
- ISTOČNJAČKA UČENJA
- Knjige na stranim jezicima
- Knjige za decu
- Korenspodencija
- Monografije
- Poezija
- Popularna nauka
- Popularna psihologija
- Priče
- Prirodne nauke
- Publicistika
- Putopisi
- Rečnici
- Religija
- Roditeljstvo
- Roman
- Sabrana i izabrana dela
- Spev
- Sport i hobi
-
Stripovi
- 300 čuda
- Aleja
- Besna kobila
- Bookglobe
- Čarobna Knjiga
- Darkwood
- Dibidus
- Fibra
- Forma B
- Golkonda
- Hachette
- Hoya books
- Komiko
- Kozikas
- L.O.M.
- Laguna
- Lavirint
- Libellus
- Lokomotiva
- Ludens
- Makondo
- Maringoo
- Maverik
- Mipl
- Najkula
- Pčelica
- Phoenix Press
- Propolis Books
- Stalker
- Strip agent
- Stripo-Tetke
- System comics
- Veseli četvrtak
- Tehničke nauke
- Turistički vodiči
- Umetnost
- Zabava
- Zdravlje i lepota
Dvadeset četiri hiljade poljubaca
Frančeska Rolandi- Izdavač: Geopoetika
- Godina izdanja: 2022
- ID: 63279
RSD 1,320.00
U prvim decenijama jugoslovenskog otvaranja prema svetu Italija je uprkos složenim političkim odnosima glavni „posrednik“ ali i neposredni proizvođač i izvoznik zapadne popularne kulture i modela potrošačkog društva u zemlji samoupravnog socijalizma. U utakmici politike i propagandnih slogana („Trst je naš!“) i privlačnosti tršćanskih robnih kuća Ponterosa Sanrema Felinijevih fi lmova kao i sve širih privrednih veza prevagu su odneli ekonomski pragmatizam ali i želje i potrebe „običnih“ Jugoslovena da od sredine 1950-ih kroz „italijanski prozor“ počinju da upoznaju „zapadni svet“ tražeći tamo ono što nije moglo da im ponudi domaće oskudno tržište. Frančeska Rolandi ubedljivo piše o ovim velikim i malim koracima kulturnim uticajima i preplitanjima političkim i ideološkim otporima prihvatanju proizvoda italijanske popularne (i onih „visoke“) kulture; od modnih trendova zabavne muzike televizijskih programa stripova do filmova i savremene literature. Njeno istraživanje pokazuje u kojoj meri je ova nezvanična „kulturna diplomatija“ bila važna. Iako je u pitanju studija italijanske autorke o uticaju italijanske popularne kulture na Jugoslaviju u periodu od 1955. do 1965. godine ova zanimljiva knjiga pisana je za najširu publiku i budiće nostalgiju kod starijih a mlađi će saznati na koji način su modni trendovi potrošački proizvodi popularna kultura i mediji u Italiji uticali na sve ove pojave u tadašnjoj Jugoslaviji.