Ideja socijalizma
je dodato u korpu
- Biografije autobiografije memoari
- Časopisi
- Članci intervjui
- Daroteka
- Drama
- Društvene nauke
- Enciklopedije
- Eseji
- Ezoterija
- Fantastika + horori
- Gastronomija
- Informatika
- ISTOČNJAČKA UČENJA
- Knjige na stranim jezicima
- Knjige za decu
- Korenspodencija
- Monografije
- Poezija
- Popularna nauka
- Popularna psihologija
- Priče
- Prirodne nauke
- Publicistika
- Putopisi
- Rečnici
- Religija
- Roditeljstvo
- Roman
- Sabrana i izabrana dela
- Spev
- Sport i hobi
-
Stripovi
- 300 čuda
- Aleja
- Besna kobila
- Bookglobe
- Čarobna Knjiga
- Darkwood
- Dibidus
- Fibra
- Forma B
- Golkonda
- Hachette
- Hoya books
- Komiko
- Kozikas
- L.O.M.
- Laguna
- Lavirint
- Libellus
- Lokomotiva
- Ludens
- Makondo
- Maringoo
- Maverik
- Mipl
- Najkula
- Pčelica
- Phoenix Press
- Propolis Books
- Stalker
- Strip agent
- Stripo-Tetke
- System comics
- Veseli četvrtak
- Tehničke nauke
- Turistički vodiči
- Umetnost
- Zabava
- Zdravlje i lepota
Duže od jednog i po veka ideja socijalizma je pružala inspiraciju svima koji su artikulisali kritike kapitalističkih društvenih odnosa i pokušavali da zamisle jednu humaniju alternativu kapitalizmu. U knjizi Ideja socijalizma. Pokušaj osavremenjivanja Aksel Honet locira uzroke postepenog slabljenja sposobnosti socijalizma da inspiriše političko delanje tokom proteklih decenija u njegovim anahronim društvenoteorijskim premisama vezanim za epohu rane industrijalizacije. Kako bi socijalističkoj viziji društva zasnovanog na idealu „socijalne slobode” vratio nekadašnju vitalnost Honet poduzima složen zadatak njenog ekstrahovanja iz zastarelog teorijskog konteksta industrijalizma i postavljanja na nove društvenoteorijske i normativne osnove koje odgovaraju našem vremenu.
Aksel Honet (Axel Honneth 1949) profesor je na Odeljenju za filozofiju Univerziteta Kolumbija u Njujorku i doskorašnji direktor Instituta za društvena istraživanja u Frankfurtu na Majni. Honet predstavlja ključnu figuru današnje Frankfurtske škole odnosno kritičke teorije društva. Među njegovim najznačajnijim delima su Kritika moći (Kritik der Macht) 1986 Borba za priznanje (Kampf um Anerkennung) 1992 Postvarenje (Verdinglichung) 2005. i Pravo slobode (Das Recht der Freiheit) 2011.