Koreni
je dodato u korpu
- Biografije autobiografije memoari
- Časopisi
- Članci intervjui
- Daroteka
- Drama
- Društvene nauke
- Enciklopedije
- Eseji
- Ezoterija
- Fantastika + horori
- Gastronomija
- Informatika
- ISTOČNJAČKA UČENJA
- ISTORIJA
- Knjige na stranim jezicima
- Knjige za decu
- Korenspodencija
- Monografije
- Poezija
- Popularna nauka
- Popularna psihologija
- Priče
- Prirodne nauke
- Publicistika
- Putopisi
- Rečnici
- Religija
- Roditeljstvo
- Roman
- Sabrana i izabrana dela
- Spev
- Sport i hobi
- Tehničke nauke
- Turistički vodiči
- Umetnost
- Zabava
- Zdravlje i lepota

Koreni
Dobrica Ćosić- Izdavač: Laguna
- Broj strana: 376
- Pismo: ćirilica
- Povez: Mek
- Godina izdanja: 2015
- ID: 33794
RSD 999.00
Prva Ninova nagrada.
Smeštena u vreme političkih promena i previranja srpskog građanskog društva s kraja XIX i početkom XX veka priča prati živote Aćima Katića čoveka tradicionalnog kova i radikala i njegovih sinova Vukašina i Đorđa. Budući političar i očeva nada Vukašin se vraća sa studija u Parizu i saopštava da se ženi ćerkom liberala Tošića Aćimovog političkog neprijatelja i da prelazi u njegovu stranku. Aćim ga se odriče i besan zbog sukoba sa sinom poziva meštane u selu na dizanje bune. Drugi sin Đorđe ugledan i bogat seljak i njegova supruga Simka u isto vreme imaju bračne probleme jer godinama nemaju dece. U strahu od gašenja loze Simka se odlučuje na očajnički potez: da zatrudni sa Đorđevim slugom.
Da li će Aćim i Đorđe prihvatiti dete kao svoju krv svoje korene? I da li će se Vukašin pomiriti sa ocem ili će politika potpuno razoriti porodične odnose?
„Ćosićevi Koreni su moderan klasik srpske književnosti a piščevo prepoznavanje neuralgičnih tačaka srpskog karaktera i poznavanje njegove psihologije stvorili su bolnu knjigu o srpskim egzistencijalnim korenima XIX veka kako su nastajali i razvijali se i gde su se zapetljali i pokidali.“ Marko Krstić
„Koreni su biografija naroda i autobiografija pisca koji je postao sopstveni književni lik manje Ćosić iz neznane Velike Drenove a više znameniti Katić iz ovekovečenog Prerova.
Koreni su zasađeni u noći istorije a izdanci dovedeni do naših dana u možda najdužem rukopisu posle naše nepisane poezije.
Pesnik je nadživeo svoju ideologiju da bi ga nadživela poezija ispisana na stranicama koje nemaju strana.“ Matija Bećković