Nastanak moderne istorijske discipline u Srbiji i Bugarskoj
je dodato u korpu
- Biografije autobiografije memoari
- Časopisi
- Članci intervjui
- Daroteka
- Drama
- Društvene nauke
- Enciklopedije
- Eseji
- Ezoterija
- Fantastika + horori
- Gastronomija
- Informatika
- ISTOČNJAČKA UČENJA
- Knjige na stranim jezicima
- Knjige za decu
- Korenspodencija
- Monografije
- Poezija
- Popularna nauka
- Popularna psihologija
- Priče
- Prirodne nauke
- Publicistika
- Putopisi
- Rečnici
- Religija
- Roditeljstvo
- Roman
- Sabrana i izabrana dela
- Spev
- Sport i hobi
-
Stripovi
- 300 čuda
- Aleja
- Besna kobila
- Bookglobe
- Čarobna Knjiga
- Darkwood
- Dibidus
- Fibra
- Forma B
- Golkonda
- Hachette
- Hoya books
- Komiko
- Kozikas
- L.O.M.
- Laguna
- Lavirint
- Libellus
- Lokomotiva
- Ludens
- Makondo
- Maringoo
- Maverik
- Mipl
- Najkula
- Pčelica
- Phoenix Press
- Propolis Books
- Stalker
- Strip agent
- Stripo-Tetke
- System comics
- Veseli četvrtak
- Tehničke nauke
- Turistički vodiči
- Umetnost
- Zabava
- Zdravlje i lepota
Nastanak moderne istorijske discipline u Srbiji i Bugarskoj
Bojan Mitrović- Izdavač: Akademska knjiga
- Godina izdanja: 2017
- ID: 3998
RSD 1,320.00
Pretpostavke teze polemike (1878–1918)
Knjiga Nastanak moderne istorijske discipline u Srbiji i Bugarskoj Bojana Mitrovića opisuje razvoj naučne istoriografije u Srbiji i Bugarskoj u poslednjoj četvrtini XIX veka. U središtu autorovog interesovanja su sami radovi Ilariona Ruvarca Stojana Novakovića Marina Drinova Vasila Zlatarskog i drugih istoričara tog doba unutar konteksta razvoja ne samo istoriografije nego i pomoćnih nauka pre svega filologije i paleografije kao i unutar razmatranja profesionalizacije poziva istoričara. Tim putem autor dolazi do nekoliko zaključaka koji menjaju dosadašnji pogled na razvoj istoriografije na Balkanu. Pre svega otkriva se da za ovdašnje istoričare glavni uticaj i stimulans za razvoj nije dolazio direktno iz Francuske i Nemačke već razvojem iz slovenske filologije dakle pre svega iz Rusije i Habzburške monarhije. Zatim da su se različite „škole“ unutar tumačenja nacionalnih istoriografija razlikovale ne toliko po pristupu ili metodološkim pretpostavkama koliko u striktnoj aplikaciji same metodologije istraživanja. Konačno autor otkriva da je revizija romantičarskih pretpostavki o boju na Kosovu i na Marici bitno uticala kod Stojana Novakovića i drugih na promenu percepcije na celokupni srpski srednji vek i na osmanska osvajanja.