Osma sila
je dodato u korpu
- Biografije autobiografije memoari
- Časopisi
- Članci intervjui
- Daroteka
- Drama
- Društvene nauke
- Enciklopedije
- Eseji
- Ezoterija
- Fantastika + horori
- Gastronomija
- Informatika
- ISTOČNJAČKA UČENJA
- Knjige na stranim jezicima
- Knjige za decu
- Korenspodencija
- Monografije
- Poezija
- Popularna nauka
- Popularna psihologija
- Priče
- Prirodne nauke
- Publicistika
- Putopisi
- Rečnici
- Religija
- Roditeljstvo
- Roman
- Sabrana i izabrana dela
- Spev
- Sport i hobi
-
Stripovi
- 300 čuda
- Aleja
- Besna kobila
- Bookglobe
- Čarobna Knjiga
- Darkwood
- Dibidus
- Fibra
- Forma B
- Golkonda
- Hachette
- Hoya books
- Komiko
- Kozikas
- L.O.M.
- Laguna
- Lavirint
- Libellus
- Lokomotiva
- Ludens
- Makondo
- Maringoo
- Maverik
- Mipl
- Najkula
- Pčelica
- Phoenix Press
- Propolis Books
- Stalker
- Strip agent
- Stripo-Tetke
- System comics
- Veseli četvrtak
- Tehničke nauke
- Turistički vodiči
- Umetnost
- Zabava
- Zdravlje i lepota
Osma sila
Vlada Petrić- Broj strana: 335
- Pismo: Latinica
- Povez: Tvrd povez
- Godina izdanja: 2025
- ID: 74284
RSD 2,420.00
Štampanje prvog izdanja knjige Osma sila završeno je 4. novembra 1971. godine što bi moglo ukazivati na to
da je njeno objavljivanje bilo prioritet i da je završeno u izuzetno kratkom roku jer nije bila reč tek o jednoj autorskoj monografiji već o delu koje je ambiciozno dizajnirano (dizajn arh. Slobodan Mašić; realizacija Studio Structure Beograd) za koje je pregovor pisao Jovan Ćirilov a čiji je sadržaj preveden na engleski nemački i francuski jezik. Izbor fotografija u bloku od njih 25 sastavni je deo knjige.
U vreme kada je Osma sila bila široko čitana i diskutovana u kulturnoj javnosti na našim fakultetima nisu postojali predmeti poput sociologije masovnih komunikacija teorije medija studija medija itd. niti magistarske i doktorske studije u ovom domenu. Značaj ove knjige danas je utoliko veći što je broj medija i medijskih profesionalaca izuzetno veliki a da pri tom sami mediji u borbi za ostvarenje što većeg profita ne zapošljavaju najkvalitetnije i najstručnije profesionalce a u procesu rada ne omogućavaju svojim zaposlenim doedukaciju koja je u svetlu savremenih društvenih i tehnoloških promena apsolutno neophodna. Stoga ovu knjigu vidim i kao specifičan pledoaje za samoedukaciju jer je upravo i pisana u procesu samoedukacije jednog reditelja koji iako je završio tri fakulteta na njima nije imao prilike da se upozna za fenomenom televizije i odlučio je da se samostalno obrazuje kroz proces istraživanja i pisanja knjige. Upravo mi se čini da je samoobrazovanje kroz istraživački rad danas zanemareno jer se uvrežilo mišljenje da je učenje kroz praksu kroz sopstvenoo iskustvo – dovoljno uz povremeno (izuzetno retko) prisustvo nekom kraćem seminaru.
– MIlena Dragićević Šešić