Srce tame
je dodato u korpu
- Biografije autobiografije memoari
- Časopisi
- Članci intervjui
- Drama
- Društvene nauke
- Enciklopedije
- Eseji
- Ezoterija
- Fantastika + horori
- Gastronomija
- Informatika
- ISTOČNJAČKA UČENJA
- Knjige na stranim jezicima
- Knjige za decu
- Korenspodencija
- Monografije
- Poezija
- Popularna nauka
- Popularna psihologija
- Priče
- Prirodne nauke
- Publicistika
- Putopisi
- Rečnici
- Religija
- Roditeljstvo
- Roman
- Sabrana i izabrana dela
- Spev
- Sport i hobi
- Tehničke nauke
- Turistički vodiči
- Umetnost
- Zabava
- Zdravlje i lepota
Snažna pripovest o sudaru civilizacija.
Objavljen prvi put 1899. godine Srce tame je roman aktuelan i danas. Džozef Konrad ga je napisao posle osam godina provedenih u Belgijskom Kongu i u njega utkao složena razmišljanja o modernosti imperijalizmu licemerju i zaslugama Zapada kao i dvostrukom licu „civilizacije“. Čuveni književni kritičar Harold Blum zapisao je da je ovaj roman najviše proučavan i analiziran na američkim univerzitetima i u školama zbog Konradove „jedinstvene sklonosti ka dvosmislenosti“.
Priču o putovanju u potrazi za Kurtom nestalim članom administrativne ispostave trgovačke kompanije pripoveda nam Čarls Marlou. On je zagonetni pomorac-skitnica i hrabro polazi na putovanje koje će mu obeležiti život. Po dolasku u Afriku Marlou kao da stupa u neku drugu stvarnosti a čitalac uranja u atmosferu zasićenu užasima teško pojmljivim Evropljaninu toga vremena. Koliko god tema kolonijalizma delovala anahrono savremenom čitaocu Konrad je u ovom romanu majstorski prikazao sukob vere u civilizaciju sa surovom borbom za profit koja traje i danas.
Upravo zbog toga ovaj kontroverzni klasik oduševljava čitaoce više od sto godina i inspiriše druga ostvarenja među kojima se ističe legendarni film Frensisa Forda Kopole Apokalipsa sada.
„Njegove knjige su pune vizija koje osvetljavaju likove od krvi i mesa… Ima se utisak da nikad ne bi mogao da napiše nešto loše ni po cenu života.“ – Virdžinija Vulf
„Impresivan književni stvaralac.“ – Sunday Times
„Konradov roman nas i dalje tera da se pitamo da li je to reska kritika kolonijalizma ili oružje za rasizam. U svakom slučaju mora se pročitati.“ – Guardian